Ehomag
Vijesti

Bivši borci Armije RBiH izbjegavaju granicu sa Srbijom

<!–

(adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});

–> <!–

document.addEventListener(‘cedatoAdUnitReady’, function() { CEDATO.InContent({ player: { playerId: 1466176189, protocol: ‘https:’, domain: ‘novi.ba’, servingDomain: ‘algovid.com’, extraParams: ”, }, position: ‘ads’, control: { closeButton: true, closeOnAdEnd: true, closeOnContentEnd: false, soundOnHover: true, playOnVisibility: 50, pauseOnVisibility: 25, pauseOnHiddenTab: true }, }); }); –>

Musa Adžem, bivši borac Armije Republike Bosne i Hercegovine iz Goražda kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da ne putuje u Srbiju. Razlog je, kako navodi, što se ne osjeća sigurnim da pređe granicu između BiH i susjedne Srbije nakon što je više puta dobio poziv da svjedoči pred istražiteljima o svojoj ratnoj ulozi.

“Ne bih putovao (u Srbiju) ni pod razno. Svako ko je bio u Goraždu i ko se branio, on je potencijalna meta. Svi pozivi koji dođu, sve je to neka osnovana sumnja”, navodi Adžem.

screenshot-28

Adžem je tokom rata u Bosni i Hercegovini, između ostalog, bio komandant antidiverzantske jedinice. On navodi da se istražitelji rijetko predstave, a pozive da svjedoči dobijao je iz Goražda i iz obližnjih Kopača.

“Ovdje samo ne zovu novorođenu djecu. Od 2013. pa nadalje preko 3.000 boraca je ispitano u više navrata. Pitaju nas kao da smo mi sami sebe napadali, a i sami sebe branili. Dolazi tu i Kunto i Panto. Kad dođeš, ljudi se ne predstave, onda izvuku zapisnik, pitaju poznajete li ove, poznajete li one, a ja nikad nisam čuo za te neke ljude”, priča Adžem.

Iz Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine u utorak (14. septembar) preporučeno je svim bh. državljanima, koji su na bilo koji način bili uključeni u odbranu BiH u periodu od 1992. do kraja 1995. godine, da do daljnjeg ne putuju u Republiku Srbiju.

“Upozorenje se izdaje zbog rizika od hapšenja i procesuiranja u Republici Srbiji pod optužbama za ratni zločin, a na bazi ranijih slučajeva hapšenja bh. državljana protiv kojih se u BiH ne vode postupci, niti ih pravosudne institucije BiH terete za ratne zločine”, navodi se u saopštenju.

Poštuje li se Protokol o saradnji BiH i Srbije?

Na graničnom prijelazu Uvac, između BiH i Srbije, 12. septembra je uhapšen Edin Vranj, nekadašnji načelnik Sektora kriminalističke policije u Federalnoj upravi policije BiH i bivši šef Odjeljenja za organizovani kriminal BiH.

Njemu je u sudija za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu, Odjeljenja za ratne zločine, odredio pritvor od 30 dana, kao osumnjičenom za ratni zločin protiv ratnog zarobljeništva u saizvršilaštvu.

Pritvor je određen 14. septembra nakon saslušanja Vranja zbog postojanja opasnosti od bjekstva, navedeno je na sajtu Višeg suda u Beogradu.

Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Srbije je nakon hapšenja Vranja saopštilo da je uhapšen na osnovu raspisane policijske potrage zbog sumnje da je izvršio ratni zločin i nalazi se u pritvorskoj jedinici Odjeljenja za ratne zločine suda u Beogradu.

Tužilaštvo BiH je navelo da je o hapšenju Vranja informirano iz medijskih izvješća, te nije dobilo nikakvu službenu obavijest ili informaciju od nadležnih organa Srbije.

U saopštenju su naveli da je Tužiteljstvo BiH postupalo na temelju prijave dostavljene od nadležnih policijskih organa protiv više osoba, koja se odnosi na navode o ratnim zločinima počinjenim nad žrtvama srpske nacionalnosti u zgradi ZOIL-a u Goraždu 1993. i 1994. godine.

U navedenom predmetu podignuta je optužnica protiv više osoba i suđenje je u toku, dok je u odnosu na prijavljenog Vranja i još nekoliko osoba 26. decembra 2018. godine donesena naredba o neprovođenju istrage, na koju u odnosu na prijavljenog Edina Vranja, nije bio izjavljen prigovor.

“Tužiteljstvo BiH je o svemu navedenom, žurno proslijedilo upit prema Tužilaštvu za ratne zločine Republike Srbije, u kojem su zatražene detaljne informacije, te je proslijeđena Naredba o neprovođenju istrage, koja je postala konačna u Bosni i Hercegovini”, navodi se u saopštenju Tužilaštva BiH.

Bosna i Hercegovina i Srbija su 2013. godine potpisaIe Protokol o saradnji u progonu počinilaca krivičnih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida kako pravosuđa dviju susjednih zemalja ne bi vodila paralelne istrage.

Spiskovi stari 23 godine

Abduselam Sijerčić, predsjednik Udruženja veterana rata, Zelenih beretki i Patriotske lige Goražde, kaže za RSE da spiskovi sa imenima više hiljada bivših boraca Armije RBiH, koje Srbija sumnjiči za ratne zločine, postoje od 1998. godine.

“Niko od nas niti ne pomišlja da ide na granicu sa Srbijom, iako ti spiskovi koji postoje nemaju nikakvo obrazloženje zbog čega, ni zašto, ni kako, niti postoje optužnice”, kaže Sijerčić.

Istovremeno, Aljo Bošnjaković, predsjednik Koordinacije boračkih udruženja iz Tuzlanskog kantona, jednog od deset kantona bh. entiteta Federacije BiH, navodi da zbog spiskova koji sadrže imena bivših pripadnika Armije i MUP-a Republike Bosne i Hercegovine, malo ko se usuđuje preći granicu sa Srbijom.

“Ako se ovo ovako nastavi, mi ćemo uistinu zamoliti naše borce, ako već ne možemo uticati na politiku, da bojkotujemo bilo kakvu robu iz Srbije, bilo kakve proizvode iz Srbije”, kaže Bošnjaković, koji je komandovao 210. Oslobodilačkom viteškom živiničkom brigadom.

Tvrdi da ni on, niti njegovi suborci nisu odgovorni za ratne zločine.

“Sto posto sam siguran da ne mogu biti ni na kakvim spiskovima što se tiče učinjenih ratnih zločina, jer iz moje jedinice u kojoj sam ja ratovao nikad niko nije procesuiran ni za jednu stvar, nije ni osumnjičen. Mi smo ratovali širom BiH, ali uglavnom po brdima, tako da smo sigurni ako smo ubijali, ubijali smo vojnički — vojnik vojnika”, govori Bošnjaković.

Tražili zaštitu države

Abduselam Sijerčić, predsjednik Udruženja veterana rata, Zelenih beretki i Patriotske lige Goražde kaže da je Udruženje tražilo zaštitu od države Bosne i Hercegovine, šaljući dopise predstavnicima vlasti.

“Mi smo slali dopise i peticije, međutim ništa se tu ne čini da se ovi ljudi zaštite, a jedina je zaštita da se pokrenu optužnice protiv druge strane za koje imamo jasne dokaze, nedvosmislene dokaze da su činili zločine nad cijelim gradom i okolinom Goražda”, navodi Sijerčić.

U Ministarstvu pravde BiH, pak, navode da, prema zakonodavstvu BiH, međunarodnu pravnu pomoć mogu pružiti “samo po naredbama pravosudnih institucija”.

O slučaju hapšenja Edina Vranja, ministar Josip Grubeša navodi da ga je o svemu informisalo Ministarstvo vanjskih poslova BiH.

“Nije nas niko kontaktirao ni iz jednog, ni iz drugog Tužiteljstva. Kad bi išlo iz Srbije, to bi išlo preko Ministarstva pravde Srbije”, kazao je Grubeša, te dodao da je ovo ministarstvo do sada imalo korektnu saradnju sa Ministarstvom pravde Srbije i da je spreman pružiti međunarodnu pravnu pomoć ukoliko bude zatražena.

Hapšenja građana BiH po potjernicama Srbije

Edin Vranj je treći građanin BiH koji je od 2018. godine uhapšen na graničnim prijelazima sa Srbijom zbog optužbi za ratne zločine.

Prethodno je po nalozima tužilaštva Srbije 1. maja 2007. godine na beogradskom aerodromu “Nikola Tesla” uhapšen Ilija Jurišić, bivši pripadnik policije u Tuzli. Do konačne oslobađajuće presude u martu 2016. godine, on je u pritvoru proveo 3,5 godine.

Na osnovu međunarodnih potjernica iz Beograda hapšeni su i bivši član ratnog Predsjedništva Republike BiH Ejup Ganić, u Londonu (1. marta 2010.), bivši general Armije RBiH Jovan Divjak u Beču (3. marta 2011.), te u Ženevi Naser Orić, ratni komandant Armije RBiH u Srebrenici (u junu 2015.).

Hapšenja građana Kosova po potjernicama iz Srbije

Na osnovu potjernica iz Srbije zbog navodnih ratnih zločina, širom Evrope hapšeni su i brojni građani Kosova, kao i bivši funkcioneri u različitim evrpskim gradovima.

Među uhapšenima u nekoliko navrata su bili bivši premijer i članovi Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) Ramuš Haradinaj i Agim Čeku, bivši predsjednik Kosova Hašim Tači, a u Srbiji i bivši direktor policije za region Mitrovice Nehat Tači.

Ekstradicioni postupci protiv kosovskih funkcionera završeni su, uglavnom, njihovim puštanjem na slobodu.

Na osnovu potjernica ili optužnica iz Srbije, hapšeni su i ostali građani Kosova. Godine 2016. je najprije uhapšen, pa oslobođen Nehat Tači na osnovu potjernice niškog Višeg suda zbog terorizma. Istog dana kada je on oslobođen, uhapšen je Hilmi Kelmendi pod optužnicom za ratni zločin.

Prije toga, 2012. godine bio je uhapšen, pa uz kauciju oslobođen, Hasan Abazi, predsjednik Nezavisnog sindikata kosovskih metalskih radnika, po potjernici iz 1999. godine za špijunažu.

Posljednji slučaj je hapšenje Nezira Mehmetija, koji se i dalje nalazi u pritvoru u Srbiji.

Izvor:N1

Related Articles

Izbori u Francuskoj: Rezultat stranke Marine Le Pen označava poraz krajnje desnice

user

Nedim Sladić otkriva kakav će biti septembar i upozorava: Imamo utjecaj uragana na režime…

user

ŠTO CECA I NJENA KĆERKA NE DOLAZE U AMI G SHOW, A EVO ŠTA JE REKAO O KARLEUŠI: Izjava Ognjena Amidžića će izazvati haos na estradi

user

Podrži naš rad jednim LAJKOM